Posts

Саша Миливоев - КОРОНА - пандемия

Image
Саша Миливоев Саша Миливоев КОРОНА Кровожадная старуха, что вы видите, Таракан из сатанинского “Кризисного комитета” Долго она грабила, детей хватала, ела, убивала, Их кровь пила, да силы восстанавливала Сдирала кожу с них она,  крепила к собственному лику, Короной звалась старая карга, Была она безумной и двуликой. Как стало лишь известно про злодеяния её, Так сразу самолёты все взлетели ввысь , Намеренно, конкретно пытаясь всех убить, На Землю яды распыляя, Чтобы все мы умирали. Они держали всех нас взаперти В намордниках с цепями, висячими замками Браслеты на лодыжки надевали, Под домашним арестом содержали, Ложными анализами оболгали, Людей всех по рецептам грабили, Всех в заражении обвиняя И нужные лекарства запрещая, Безумные негодяи,  нам в свежем воздухе отказывали, На нашей свободе границы ставили. Когда они “смягчили” свои “меры”, Все лагери уж были переполнены Убийства массовые, сжигания жертв живых И разграбления органов  (сердец, печёнок, почек) их Под видом  “распростране

Саша Миливоев О ГЛУБИННОМ ГОСУДАРСТВЕ И САТАНИСТАХ - ВЛАСТИТЕЛИ МИРА

Image
Саша Миливоев Саша Миливоев ВЛАСТИТЕЛИ МИРА О ГЛУБИННОМ  ГОСУДАРСТВЕ  И САТАНИСТАХ Господи, разве не видишь ты, что красные ботинки из детской кожи сделаны? Из вен кровь выжимают, До капли последней ею цистерны наполняют... В подполье спустись ты, через секретные бункеры, В эти золотые города, посреди алмазного сада, в отели роскошные, в лагеря страшные, где у детей украденных глаза заплаканы и тысячами стонут в когтях сатаны. Тебя на ужин пригласят: Ребёночком зажаренным угостят. Кости - для растопки камина, В вино нальют адреналина. Они между нами, всегда возвращаются, Ботинки красные надевая, По пчёлам мертвым ступая, Кровью омоложенные улыбаются, В гуманности своей всех убеждая. А из этих городов подземных, Их от нападений защищающих, Из лабораторий неизвестных Миллионы вирусов и бактерий вылетающих, Мир твой беспощадно убивающих. Из-за них льды на полюсах тают, Наводнения тебя затопляют. Цунами города разрушают, Могилы и мечты землетрясения уничтожают, Всё твоё разоряют, Посевы от

SASHA MILIVOYEV - BLACK STONE (MECCA, SAUDI ARABIA)

Image
Kaaba, Mecca, Saudi Arabia Sasha Milivoyev BLACK STONE Mecca, Saudi Arabia Translated by Ljubica Yentl Tinska By the Black Stone Sinful, on my knees,  with tears in my eyes, I'm pleading,  begging for forgiveness, when blood-red turned the skies, the stone grew darker, blacker than night, and it used to be white, as luminous as the daylight, when from the Garden above, it fell many a warm Mays ago, when it fell from Jannah,  far, far down below, it was whiter than milk  and whiter than snow, blackened from within,  from human malice and sin. Never let it slip away, the dushman came from far away, tried bringing Kaaba to its knees, killing Muslims, the desert still bleeds, covered in corpses, devoured by rodents and beasts. The Judgement Days are dawning soon. The Sun will stop, merge with the Moon, Into the particles the hills will be shattered, spill like the honey that is melted, Allah will be a righteous judge to everyone, To the fires of hell, the monsters will succumb, The sto

Saša Milivojev - CRNI KAMEN (Meka, Saudijska Arabija)

Image
Kaba, Meka, Saudijska Arabija Saša Milivojev CRNI KAMEN (Meka, Saudijska Arabija) Pored Crnog kamena, grešan, na kolenima u suzama, molim, oproštaj tražim. I nebo je pocrvenelo, kamen je još više pocrneo, a bio je beo, blistavog sjaja, kad je davnog toplog maja pao iz dalekog raja, belji i od snega i od mleka pocrneo od ljudskih zala i greha.   Žrtvo zuluma, Dušo kȁmēna, razbijana i raznošena, kradena i otimana, voljena i omražena, svedok si vekovima patnje i stradanja, mržnje i nasilja, zločina i pokolja, genocida i jada, trideset hiljada ubijenih za pravdom vapi i rida, planeta će pući od stida.   Nikad ne zaboravi dušmani su izdaleka dolazili Kabu da sruše pokušavali Muslimane ubijali Pustinja i dalje krvari Prekrili je leševi Jedu ih divlje zveri i pacovi Počinju sudnji dani Sunce će stati Sa Mesecom se spojiti Brda će se u čestice razbiti kao rastopljen med razliti Alah će svakom pravedno suditi Monstrumi će u vatri goreti Kamen nevinom belinom blještati Kamen će zauvek pevati pes

NOVINARKA RADA SARATLIĆ OBRISANA SA VIKIPEDIJE

Image
Vikipedija nemilosrdno briše tekstove značajnih autora. Biografija Rade Saratlić bila je na srpskoj Vikipediji od 2005. godine do danas, ali više nije, samo zato što je taj tekst napisao Saša Milivojev.  Povodom brisanja biografije Rade Saratlić, Milivojev je izjavio na društvenim mrežama sledeće:  „ Vikipedija je fašistička mreža idiota i krvoločnih satanista. Google i svi pretraživači trabalo bi da prestanu sa indeksiranjem sadržaja sa Wikimedia sajtova, zbog reputacije. ” Rada Saratlić Rada Saratlić (Bodegraj, kod Okučana, Zapadna Slavonija, 1948) je novinar, pesnik, pripovedač i književni kritičar. Biografija Bila je novinar kulturne rubrike Politike od 1973. godine sve do penzije. Član je Udruženja književnika Srbije od 2001. Završila je Filološki fakultet u Beogradu, Grupa za jugoslovensku i opštu književnost, 1973. Osmogodišnju školu završila je u Okučanima, gimnaziju u Novoj Gradiški. U njenim sećanjima ostala je učiteljica Zora Samac i bezbrojne priredbe po selima Zapadne Slav

MUHAMED RAFI - PISAC IZ KAIRA

Image
Muhamed Rafi (arap. محمد رفيع; Kairo, 26. jul 1972) je egipatski pisac, romanopisac, scenarista, novinar i filmiski kritičar. Muhamed Rafi - محمد رفيع Biografija i karijera Odrastao je u Hurgadi. Otac mu je bio učitelj engleskog jezika. Diplomirao je računarstvo na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Suecu 1995. Diplomirao je i na odseku za scenario Akademije moderne kinotehnologije za umetnost. Član je Egipatskog udruženja pisaca, Ateljea za umetnost i književnost u Kairu i član Egipatskog sindikata za kinematografiju. Poznat je kao autor pripovedaka. Za svoj književni rad dobio je mnoge nagrade i priznanja. Njegova zbirka pripovedaka  Med od podneva  ušla je u uži izbor za nagradu Kuvajtskog foruma 2016. u Palati Emira. Dobitnik je književne nagrade „Sawiris” Fondacije za najbolju zbirku priča 2012. Dobitnik je zlatne medalje i zahvalnice u Rusiji na Čehovskoj konferenciji 2019. Fondacija Muzej reči u Madridu izabrala ga je za „ambasadora reči u Egiptu”. Autor je mnogih fi

SOHA ZAKI ŽELI DA POSETI SRBIJU, piše: Saša Milivojev

Image
UPOZNAJTE EGIPATSKU SPISATELJICU SOHU ZAKI Soha Zaki Soha Zaki  (arapski:  سهى زكى , puno ime: Soha Zaki Abdel Moneim Mustafa: سهى زكى عبد المنعم مصطفى, rođena 25. novembra 1974. u Kairu) je poznata egipatska književnica, esejista, romanopisac i novinar urednik. Biografija i karijera Na Univerzitetu u Kairu u Egiptu diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih nauka. Svoja dela počela je da objavljuje veoma mlada, i odmah na početku karijere njen talenat za pisanje prepoznali su ugledni univerzitetski profesori i poznati književni kritičari, koji su rekli da je “Soha Zaki pisac sa svetlom i jasnom budućnošću u svetu priče i romana. Njeno pero je kreativno i uvek vijori na nebu kreativnosti i sjaja”. Potiče iz ugledne egipatske porodice u kojoj su svi novinari, i deda i braća; njen otac Zaki Mustafa i dalje piše kolumne za novine u 85-oj godini života. Soha je ostala udovica veoma mlada kad se njen suprug Muhamed Husein Bakr, takođe pisac, iznenda razboleo i umro, sa njim ima ćerk

RADE BOŽOVIĆ - NAJBOLJI PROFESOR NA SVETU, piše: Saša Milivojev

Image
Oni koji su imali čast da ga upoznaju, iako im nije predavao arapski na fakultetu, znaju da je dr Rade Božović mnogo više od jednog “profesora”, on je profesor profesora. - Biti profesor ne znači samo dobiti diplomu i raditi negde za platu do penzije, nego biti to do poslednjeg dana života svom snagom svog bića. To je humano zanimanje, sveto zanimanje. Ako niste dobar čovek - ne možete biti ni dobar profesor, ni pisac, ni pesnik. Cilj profesure dr Božovića oduvek je bio da svet koji ostaje iza njega uči i nauči da postane bolji, lepši i humaniji, i da taj cilj prenosi na nove generacije profesora. Danas velika imena srpske akademske javnosti imaju njegov potpis na fakultetskoj diplomi. Dr Božović je profesor emeritus koji je ceo radni vek proveo na Filološkom fakultetu u Beogradu. Čitajući njegovu biografiju i bibliografiju - shvatićete zašto se zvanje emeritusa tako teško stiče, zvanje koje ima jako mali broj ljudi sa Univerziteta. prof. dr Rade Božović  Rođen je u Zmajevu 31. avgusta