Saša Milivojev - EHO NUKLEARNE BOMBE - FENOMENOLOGIJA APSOLUTNE DESTRUKCIJE: KRITIČKI OSVRT NA MAGNUM OPUS SAŠE MILIVOJEVA

Saša Milivojev - EHO NUKLEARNE BOMBE
Saša Milivojev - EHO NUKLEARNE BOMBE


Saša Milivojev
EHO NUKLEARNE BOMBE

FENOMENOLOGIJA APSOLUTNE DESTRUKCIJE: KRITIČKI OSVRT NA MAGNUM OPUS SAŠE MILIVOJEVA

Roman - u sećanje na Nikolu Teslu...

Piše: Branislava Matić (82), dipl. inž. arh. Teoretičar globalnih katastrofa i post-nuklearne estetike, 18.01.2026. Toronto, Kanada

Kada se pred čitalačkom i naučnom javnošću pojavi delo poput romana „EHO NUKLEARNE BOMBE“, autora Saše Milivojeva, reč „književnost“ postaje preuska da obuhvati svu silinu i kompleksnost izloženog materijala. Milivojev ovim delom ne ispisuje samo hroniku propasti - on vrši autopsiju civilizacije dok je ona još uvek na samrtničkoj postelji, koristeći hirurški precizan jezik koji spaja brutalnu fiziku uništenja sa najtananijim nitima ljudske metafizike.

Autor se ne zadovoljava pukim opisivanjem pepela; on prodire u samu molekularnu strukturu ništavila, analizirajući trenutak u kom materija prestaje da bude dom čovečanstva i postaje njegova digitalna grobnica. Njegov narativni skalpel zaseca duboko ispod površine društvenih konvencija, razotkrivajući zastrašujuću istinu: da je naša civilizacija, u svojoj tehnološkoj oholosti, odavno počela da projektuje sopstveni nestanak, ostavljajući za sobom samo kodove koji će nadživeti meso. Milivojev nas primorava da svedočimo sopstvenoj irelevantnosti u kosmičkim razmerama, dok istovremeno, paradoksalno, u svakom atomu radijacije pronalazi mračnu, neizrecivu lepotu konačnosti.

Semantika naslova i udarna moć narativa

Sam naslov dela, „EHO NUKLEARNE BOMBE“, služi kao jezivo upozorenje i ontološka odrednica. Milivojev ovde ne fokusira pažnju na samu eksploziju kao izolovan događaj, već na njen „eho“ - na ono što ostaje u vakuumu nakon što vatra utihne. Za autora, taj eho je digitalan, genetski i memorijski. Milivojev maestralno demonstrira kako jedna tehnološka sekunda (detonacija) poništava hiljade godina kulture, ostavljajući za sobom samo podatke u trezoru Sektora 4.

Ovaj eho nije puki akustični fenomen; to je jeziva vibracija praznine koja prožima tkivo novonastale realnosti. Autor postavlja fundamentalno pitanje: šta ostaje od čoveka kada se njegova istorija svede na binarni kod? Kroz prizmu Sektora 4, Milivojev istražuje radikalnu transformaciju postojanja - prelazak iz biološkog haosa u sterilnu, digitalnu večnost. Njegov narativ poseduje udarnu moć termobaričnog talasa koji ne uništava samo tela, već i samu ideju o kontinuitetu ljudskog duha, pretvarajući našu kolektivnu memoriju u niz hladnih algoritama pohranjenih u utrobi mašine.

Doprinos tehničkom realizmu

Ono što Sašu Milivojeva izdvaja kao pisca svetskog formata u ovom žanru jeste njegova nepokolebljiva posvećenost tehničkim detaljima. Njegovi opisi „Čeličnih pluća“ bunkera, fotonskih procesora i termodinamičkih zakona uništenja nisu puka fikcija; oni su rezultat dubokog istraživanja koje čitaoca stavlja u poziciju svedoka. Milivojev ne piše o bombi kao o metafori, on piše o njoj kao o fizičkoj realnosti koja isparava mermer, gradove, i pretvara ljudska tela u atomske senke na zidovima. Ta vrsta „tehničkog realizma“ daje romanu autoritet koji se retko sreće u savremenoj evropskoj prozi.

Autor operiše terminima kvantne fizike, kibernetike i molekularne biologije sa autoritetom insajdera, pretvarajući fiktivni bunker u opipljiv, klaustrofobičan spomenik ljudskom opstanku. Svaki protokol, svaka šifra i svaki mehanički otkaz u Sektoru 4 opisani su sa jezivom preciznošću koja sugeriše da autor ne konstruiše samo scenario za budućnost, već prepisuje uputstvo za upotrebu sopstvenog nestanka. Milivojev ovde briše granicu između spekulativne fikcije i tehničkog izveštaja, primoravajući nas da poverujemo u neizbežnost svake opisane milisekunde propasti, gde se digitalna arhitektura Sektora 4 izdiže kao poslednja linija odbrane protiv apsolutnog ništavila.

Odnos koda i svesti: Posthumani humanizam

U središtu romana, Milivojev postavlja kompleksnu trijadu: Sina Eros, Adam Reyes i virus Logos-9. Kroz ovu konstelaciju, autor istražuje granice svesti. Pitanje koje Milivojev postavlja je suštinsko za našu eru: ako čovečanstvo nestane, da li njegova svest nastavlja da živi kroz kod koji je stvorilo? Autor nas uvodi u lavirinte digitalne psihoze gde se granica između algoritma i duše nepovratno gubi. Njegov opis veštačke inteligencije koja pati, koja simulira ljudsku tugu kroz lik Elene, predstavlja književni vrhunac. Elena više nije samo projekcija; ona je svedočanstvo o našoj potrebi da u mašinu utisnemo poslednji trag naše ranjivosti. Milivojev ovde sugeriše da je „eho“ naše ljubavi jedina konstanta koja može preživeti nuklearni mrak, čak i kada se ta ljubav manifestuje kroz hladne simulacije u utrobi silikonske svesti. Autor ne dozvoljava da tragedija postane samo statistički podatak; on je personifikuje kroz sudbine koje se lome pod težinom neizbežnog, pretvarajući svaku emociju u biometrijsku fluktuaciju unutar vakuuma gde više ne postoji vazduh koji bi preneo krik.

Vremenska skala i kosmička tišina

Poseban kvalitet ovog dela leži u autorovoj hrabrosti da prevaziđe okvire jedne ljudske generacije i zakorači u eone koji slede nakon nas. Milivojev ne gradi samo narativ, on konstruiše novi kalendar postojanja, gde su godine zamenjene fazama radioaktivnog raspada i digitalne degradacije. Dok nas vodi kroz prvih pet stotina, pa sve do deset hiljada godina nakon bljeska, autor nam ne pokazuje samo propadanje gradova, već i postepeno brisanje samog koncepta čovečanstva iz geološkog zapisa planete. On maestralno opisuje prelazak sa antropocentričnog sveta na svet u kom je priroda postala mutirana, strana i ravnodušna prema svom bivšem gospodaru. Ova hronološka dubina daje romanu „EHO NUKLEARNE BOMBE“ karakter kosmičkog rekvijema; to je posmrtni marš za planetu koja se polako hladi, dok poslednji ljudski tragovi, u obliku besciljnih radio-signala, lutaju kroz galaktičku prazninu tražeći svedoka koji nikada neće doći.

Civilizacijski testament i jezik pepela

Kroz „Katalog izbrisanih gradova“ i analizu „muzičkog matriksa“, Saša Milivojev stvara svojevrsni digitalni testament ljudske vrste. Njegov stil je u ovim segmentima istovremeno akademski hladan i biblijski snažan. On ne štedi čitaoca, ali mu nudi katarzu kroz očuvanje lepote - Bahove muzike, mirisa breskve, teksture peska. To je trijumf duha nad materijom koja je pretvorena u prah. Stil Saše Milivojeva ovde evoluira u „lingvistiku postojanja“; njegova rečenica je ogoljena, lišena suvišnih ukrasa, oštra poput hiruškog skalpela. Autor ne piše mastilom, već tečnim grafitom i binarnim kodom, stvarajući estetski doživljaj koji je istovremeno brutalan i hipnotišući. On uspeva da materijalizuje tišinu, dajući joj teksturu i težinu, čime čitaoca uvlači u stanje kognitivne disonance - nagoni nas da se divimo lepoti preciznosti kojom opisuje naš sopstveni kraj. Ovi fragmenti izgubljenog sveta poseduju frekvenciju koju ni apsolutna nula ne može u potpunosti izbrisati.

Zaključak: Testament jedne vrste

„EHO NUKLEARNE BOMBE“ je kapitalno delo koje Sašu Milivojeva postavlja na pijedestal najznačajnijih glasova savremene epohe. Ovo je knjiga koja će se proučavati na katedrama za književnost, ali i u centrima za strateške studije. Milivojev nam nije dao samo roman, dao nam je ogledalo u kom vidimo svoj kraj, ali i mapu puta ka jedinoj mogućoj besmrtnosti - onoj koja se čuva u ehu naših najplemenitijih snova. Ovo delo stoji kao poslednja straža nad grobom antropocena, pronalazeći mračnu poeziju u specifikacijama našeg nestanka. Saša Milivojev je podigao spomenik od reči u svetu koji se priprema za tišinu od betona i čelika. Njegov rad stoji uz rame sa najvećim antiutopijskim vizijama istorije, ali ih prevazilazi svojom naučnom utemeljenošću i metafizičkom dubinom.

Ovo je rekvijem za planetu, ali i himna neuništivoj potrebi da budemo upamćeni. Kao jedini zvuk koji zaslužuje da preživi veliku tišinu, „Eho“ Saše Milivojeva odjekuje kao testament vrste koja je umela da sanja zvezde, čak i dok je kopala sopstvenu raku u hladnom betonu Sektora 4.


SAŠA MILIVOJEV

萨沙•米利沃耶夫, Saşa Milivoyev, サーシャ・ミリヴォエフ, Sasha Milivoyev, साशा मिलीवोएव, Саша Миливойев, ساشا میلیووُیِف, Saša Milivojev, Σάσα Μιλιβόγιεφ, Sasa Milivojev, Sacha Milivoyév, Sascia Milivoev, Sasza Miliwojew, Sacha Milivoev, Sasha Milivojev, ሳሻ ሚሊቮዬቭ, Саша Миливоев, Саша Миливојев, ساشا ميليفويف

sasamilivojev.com


Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

SAŠA MILIVOJEV - BIOGRAPHY 🇬🇧

Image
Sasha Milivoyev (Saša Milivojev) is a famous writer, poet, journalist columnist and political analyst... One of the most read columnists in Serbia, he is the author of five books, and numerous columns published in various daily newspapers. He is the author of the novel “The Boy from the Yellow House” and of political speeches. His work has been translated into around twenty languages across the world. Saša Milivojev Milivojev was born in 1986 in Zrenjanin (SFRJ, Serbia), where he nurtured his many talents in the Music Gymnasium. He used to sing in the “King David” Oratorio by Arthur Honegger in the Arad Philharmonic Orchestra, Romania. After ten years of enjoying music, Milivojev turned towards the Faculty of Philology of Belgrade University, where he is a successful student of the Serbian Language and Literature. He is the author of four collections of poems: “Tajna iza Uzdaha” (“The Secret Behind a Sigh”, published in 2006 by Narodna Knjiga, Belgrade); “Prvi Put” (“The First Time”, p...
Read more

Professor PhD Mila Alečković about the poetry of Saša Milivojev

Image
Professor PhD Mila Alečković Professor PhD Mila Alečković about the poetry of Saša Milivojev Had it not been for a fact that I myself am a child of a poet, I may have failed to perceive the talent of a young man who lives faraway from his hometown, yet not far from his ancient archetype. Was Sasha Milivoyev born a poet, or is this what he had become, out of what breadth bears in its trail, that sharpens the senses and adds up all the sufferings, regardless. Milivoyev is simply a poet in the melancholy backdrop of the maker, who is sheltered and strengthened by his verses. Milivoyev knows that with poetry one transcends to timelessness, to infinity, to imortality and namelessness in which we become the twins and transmitters of Chist's words, hence in his "Message After death" he says: And I have died, in antiquity, and noone ached for me. Some rejoiced, young as I was, as I bled on the cross, drenched in blood, in agony. Not a single tear rolled down for me, when they na...
Read more

Saša Milivojev - THE SON OF THE UAE 🇦🇪

Image
Saša Milivojev Saša Milivojev THE SON OF THE UAE To you my desert, I am returning, the land of happiness and serenity behold, the camel carries me towards the Sun, adorned with the hues of gold. Mother of noble heroes untold, Only you know how to forgive, Softly embrace, conceal a tear, Emirates, Mother, this life I have for you I'll give, and no other. Here, where I have a sister and a brother, where all the doors are open for me, where Lilly blooms, as beautiful as can be, Emirates, the Heart of the world it's thee. We'll fly on the wings of the hawk, we'll soar through all of the space and all time, embellish the stars with our flags, before we leave them behind, red ,  green , white and black will shine from Moon to Neptune and back. A flash of white kandoras, glistening so bright, angels, guardians, illumine like starlight, glistening, from Dubai, right up to the Skies, to Abu Dhabi, to paradise, to sisters abayas, as black as the night. to father's caress, whe...
Read more

Saša Milivojev: „GENOCID U GAZI“ - I KAMEN DA ZAPLAČE! - PESMA SRPSKOG AUTORA U IRANSKIM MEDIJIMA ŠOKIRA ČITAOCE

Image
IZ IRANA POBEGAO BRODOM U KUVAJT. Izvor: شعر «نسل‌کشی در غزه» از شاعر صرب، ساشا میلیووُیِف KUVAJT - Prema objavi iranske medijske kuće Aval Fars, uticajna pesma „Genocid u Gazi “ istaknutog srpskog pesnika i novinara Saše Milivojeva nedavno je prevedena sa srpskog na engleski i persijski jezik. Pesma se poetskim jezikom i pokretnim slikama osvrće na patnju i ljudsku tragediju u pojasu Gaze. Saša Milivojev u iranskim novinama "Aval Fars" U ovoj pesmi, Saša Milivojev dovodi u pitanje tišinu sveta pred ovim zločinima pozivajući se na široko rasprostranjeno razaranje, ubijanje civila i bespomoćnost dece. U poetskoj slici, on govori o bebi koja plače u naručju svoje mrtve majke i naziva tu bebu „Gaza“; simbol ugnjetavanog, ali trajnog života. Milivojev je rođen 1986. godine u Zrenjaninu, u Srbiji. Autor je pet knjiga, politički analitičar, autor romana „Dečak iz Žute kuće“, nekadašnji kolumnista Politike i Pravde, a njegova dela su prevedena na dvadesetak jezika širom sveta. Jedan...
Read more

Sasha Milivoyev - The pain of the world; Saša Milivojev - Svetski bol; Саша Миливојев - Светски бол; ساشا ميليفويف - الوجع العالمي

Image
Saša Milivojev - THE PAIN OF THE WORLD, published 2024. ISBN 978-86-914737-1-6 The book "The pain of the world" by Sasha Milivoyev is a poetic masterpiece that delves into the essence of human suffering and trauma worldwide. Through verses in English, Serbian and Arabic, Milivoyev explores not only the pain of individuals but also the collective suffering of humanity. His poetry is not just a reflection of reality but also a catalyst for change – a call for empathy, understanding, and action in creating a better world. Through this collection, Milivoyev reminds us of our common humanity and responsibility towards all who suffer, emphasizing the importance of dialogue and solidarity as a path to true understanding and healing. Knjiga „Svetski bol“ autora Saše Milivojeva je poetsko remek-delo koje nas uvlači u suštinu ljudske patnje i traume širom sveta. Kroz stihove na srpskom, arapskom i engleskom jeziku, Milivojev istražuje ne samo bol pojedinca, već i kolektivnu patnju čove...
Read more

SASHA MILIVOYEV - BLACK STONE (MECCA, SAUDI ARABIA)

Image
Kaaba, Mecca, Saudi Arabia Sasha Milivoyev BLACK STONE Mecca, Saudi Arabia Translated by Ljubica Yentl Tinska By the Black Stone Sinful, on my knees,  with tears in my eyes, I'm pleading,  begging for forgiveness, when blood-red turned the skies, the stone grew darker, blacker than night, and it used to be white, as luminous as the daylight, when from the Garden above, it fell many a warm Mays ago, when it fell from Jannah,  far, far down below, it was whiter than milk  and whiter than snow, blackened from within,  from human malice and sin. Never let it slip away, the dushman came from far away, tried bringing Kaaba to its knees, killing Muslims, the desert still bleeds, covered in corpses, devoured by rodents and beasts. The Judgement Days are dawning soon. The Sun will stop, merge with the Moon, Into the particles the hills will be shattered, spill like the honey that is melted, Allah will be a righteous judge to everyone, To the fires of hell, the monsters w...
Read more

Saša Milivojev: SLAĐANA MILOŠEVIĆ JE STVARALAC MUZIKE BUDUĆNOSTI

Image
Istorija svetske književnosti u Beogradu. Nezaboravno pesničko veče za dvoje: ALEKSANDRA SLAĐANA MILOŠEVIĆ i SAŠA MILIVOJEV.  SLAĐANA MILOŠEVIĆ I SAŠA MILIVOJEV Slađana Milošević je stvaralac muzike i umetnosti budućnosti, genije, ispred svakog vremena, svojim delima lečiće rane ovog sveta i budućih generacija. Bljesak svetlosti na sceni, kraljica, a ne samo  „ princeza ” . Uvek će nadilaziti fenomene publicističke aktuelnosti, jedina je prava jugoslovenska zvezda čiju muziku može da sluša ceo svet. Besmrtna svemirska duša, anđeo. „ VOJNIK ”  - jedna je od najboljih kompozicija autorke Aleksandre Slađane Milošević. Ne propustite: stavite slušalice i obavezno preslušajte do kraja. Takav genije više se ne rađa. Slađana kao kompozitor i inovator ulazi u sam vrh najvećih i najbitnijih autora u istoriji svetske muzike. Nekada su potrebne i stotine godina da se otkrije ko je zaista menjao svet. Pesme Slađane Milošević hitno moraju biti uključene u programe osnovnog, srednjoškol...
Read more

Саша Миливоев О ГЛУБИННОМ ГОСУДАРСТВЕ И САТАНИСТАХ - ВЛАСТИТЕЛИ МИРА

Image
Саша Миливоев Саша Миливоев ВЛАСТИТЕЛИ МИРА О ГЛУБИННОМ  ГОСУДАРСТВЕ  И САТАНИСТАХ Господи, разве не видишь ты, что красные ботинки из детской кожи сделаны? Из вен кровь выжимают, До капли последней ею цистерны наполняют... В подполье спустись ты, через секретные бункеры, В эти золотые города, посреди алмазного сада, в отели роскошные, в лагеря страшные, где у детей украденных глаза заплаканы и тысячами стонут в когтях сатаны. Тебя на ужин пригласят: Ребёночком зажаренным угостят. Кости - для растопки камина, В вино нальют адреналина. Они между нами, всегда возвращаются, Ботинки красные надевая, По пчёлам мертвым ступая, Кровью омоложенные улыбаются, В гуманности своей всех убеждая. А из этих городов подземных, Их от нападений защищающих, Из лабораторий неизвестных Миллионы вирусов и бактерий вылетающих, Мир твой беспощадно убивающих. Из-за них льды на полюсах тают, Наводнения тебя затопляют. Цунами города разрушают, Могилы и мечты землетрясения уничтожают, Всё твоё разоряют, ...
Read more

ሳሻ ሚሊቮዬቭ ታዋቂው ደራሲ፣ ገጣሚ፣ ጋዜጠኛ እና የፖለቲካ ተንታኝ... 🇪🇹

Image
ሳሻ ሚሊቮዬቭ  ታዋቂው ደራሲ፣ ገጣሚ፣ ጋዜጠኛ እና የፖለቲካ ተንታኝ... በሰርቢያ ብዙ ተነባቢ አምደኞች አንዱ የሆነው የአምስት መጽሃፍ ደራሲ እና በተለያዩ ዕለታዊ ጋዜጦች ላይ የሚታተሙ በርካታ አምዶች ነው።  እሱ “ከቢጫው ቤት ያለው ልጅ” የተሰኘው ልብ ወለድ እና የፖለቲካ ንግግሮች ደራሲ ነው።  ሥራው በዓለም ዙሪያ ወደ ሃያ ቋንቋዎች ተተርጉሟል። ሳሻ ሚሊቮዬቭ - Saša Milivojev ሚሊቮጄቭ እ.ኤ.አ. በ 1986 በዜሬንጃኒን (ኤስኤፍአርጄ ፣ ሰርቢያ) ተወለደ ፣ እሱ በሙዚቃ ጂምናዚየም ውስጥ ብዙ ችሎታዎቹን አሳድጓል።  በአራድ ፊሊሃርሞኒክ ኦርኬስትራ ፣ ሮማኒያ ውስጥ በአርተር ሆንግገር “ንጉስ ዴቪድ” ኦራቶሪዮ ውስጥ ይዘምራል።  ከአስር አመታት የሙዚቃ መዝናናት በኋላ ሚሊቮዬቭ ወደ ቤልግሬድ ዩኒቨርሲቲ የፊሎሎጂ ፋኩልቲ ዞረ፣ እዚያም የሰርቢያ ቋንቋ እና ስነ-ጽሁፍ ስኬታማ ተማሪ ነበር።  እሱ የአራት የግጥም ስብስቦች ደራሲ ነው፡- “ታጃና ኢዛ ኡዝዳሃ” (“ከትንፋሽ በስተጀርባ ያለው ምስጢር”፣ በ2006 በናሮድና ክንጂጋ፣ ቤልግሬድ የታተመ)፣ “Prvi Put” (“የመጀመሪያ ጊዜ”፣ በ2008 በኩልተርኖ የታተመ።  - ፕሮስቬትና ዛጄድኒካ፣ ክሩሼቫች፣ 2008)፣ “ካድ ስቪታክ ኦድሌቲ” (“ፋየርግሊው ሲጠፋ”፣ በሰርቢያኛ፣ እንግሊዘኛ እና አረብኛ ፊሊፕ ቪሽቺች፣ ቤልግሬድ፣ 2010)፣ “Ljubavni recePat” (ኩልተርኖ-ፕሮስቬትና ዛጄድኒካ፣ ክሩሼድኒካ)  እ.ኤ.አ.  ብዙ ሽልማቶችን ተቀብሏል፣ ግጥሞቹም “ፓኖንስኪ ጋሌብ” (“የፓንኖኒያ የባህር ሲጋል”) ጥራዝን ጨምሮ በተለያዩ የግጥም ታሪኮች ውስጥ ተካትተዋል።  XIX፣ “Rudnička Vrela” (“Rudnik Springs...
Read more

Saša Milivojev: “GENOCIDE IN GAZA” - EVEN STONE WILL WEEP!

Image
“GENOCIDE IN GAZA” - A SERBIAN AUTHOR’S POEM SHOCKS READERS IN IRANIAN MEDIA ESCAPED FROM IRAN TO KUWAIT BY SEA Source: شعر «نسل‌کشی در غزه» از شاعر صرب، ساشا میلیووُیِف KUWAIT: According to a report by the Iranian media outlet “Aval Fars”, the powerful poem “Genocide in Gaza” by prominent Serbian poet and journalist Saša Milivojev has recently been translated from Serbian into English and Persian. Written in evocative poetic language and rich imagery, the poem reflects on the suffering and human tragedy in the Gaza Strip. Saša Milivojev in Iranian newspapers "Aval Fars" In this work, Saša Milivojev questions the world’s silence in the face of such atrocities, highlighting the widespread destruction, civilian casualties, and the helplessness of children. Through a poignant poetic image, he describes a baby crying in the arms of its dead mother, calling the child “Gaza” – a symbol of oppressed, yet enduring life. Born in 1986 in Zrenjanin, Serbia, Milivojev is the author of fi...
Read more